Turizam | Gradiška (Republika Srpska)

Podelite sa prijateljima

 

GRADIŠKA

 

Gradiška se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Sastoji se od nizijskog dijela Lijevča polja, brežuljkastog sjevernog dijela Potkozarja, planinskih dijelova Kozare i Prosare. Svojim sjevernim dijelom se naslanja na desnu obalu rijeke Save dužinom 58,78 km.

Od 64 opštine u Republici Srpskoj, opština Gradiška je sedma po površini (762 km2) sa brojem stanovnika preko 50 000 po poslednjem popisu.

Povoljan geografski položaj koji se ogleda, između ostalog, na direktnom izlazu na rijeku Savu i daljoj otvorenosti savskim koridorom na istok i zapad kao i otvorenosti kroz planinsko zaleđe na jug prema Jadranskom moru, doprinijelo je da Gradiška postane glavna kapija na ulazu u BiH i RS i jedan od najznačajnijih prelaza za putnički i teretni saobraćaj sa godišnjom frekvencijom oko 2,5 miliona putnika.

Osim ovoga treba dodati da Gradiška ima i druge pogodnosti kao što su povoljna umjereno kontinentalna klima,  veliko šumsko bogatstvo planina Kozare i Prosare, plodno Lijevče polje i dijelovi Posavine, pogodno brežuljkasto obradivo zemljište, veliki potencijal rijeke Save.

Gradiška raspolaže sa značajnim privrednim resursima i brojnim pogodnostima za uspješan privredni razvoj.


Gradiška gradić u zagrljaju rijeke Save jedna je od gradova koji čine posavsku regiju Bosne i Hercegovine, Republike Srpske. Svojim sjevernim dijelom naslanja na rijeku Savu koja se kroz opštinu Gradiška proteže u dužini 57,6 kilometara. Rijeka Sava čini prirodnu granicu Bosne i Hercegovine, Republike Srpske  i Hrvatske. Svom svojom dužinom je plovna i predstavlja jedan od veoma važnih potencijala opštine Gradiška za razvoj nautičkog turizma. Kroz sam centar grada proteže se jedna od najatraktivnijih i najboljih ribolovnih staza u Republici Srpskoj sa odličnim prirodnim amfiteatrom sa gradskog Keja sa koga se pruža odličan pogled na takmičare. U Posavskom dijelu opštine Gradiška posebno se ističe značaj arheolopškog nalazišta Donja Dolina.


Planina Kozara se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, između Rijeka Vrbas na istoku i Une na zapadu, te Save na sjeveru kao i Sane i Gomjenice na jugu. Svojim obroncima rasprostire se na prostoru dužine preko 80km i širine 30 do 35 km, kome gravitira preko pola miliona stanovnikanastanjenih u sedam opština među kojima je i opština Gradiška.

Kozara je pitoma planina sa umjereno kontinentalnom klimom, dinamičnim reljefom, prekrasnim pejzažima, brojnim rijekama i potocima i velikim brojem sunčanih dana.

Postoji legenda o tome, da nebesko Sunce, kad se na svom putu umori, često svrati na kozarske brežuljke, da se napije vode sa kozarskih izvora.

Kozara je jedinstvena vazdušna banja puna listopadnih i crnogoričnih šuma, od kojih se šume jele i bora ovdje pojavljuju na najnižoj nadmorskoj visini na Balkanu, od oko 200 metara. Kozara je bogata brojnim istorijskim znamenitostima, manastirima, crkvama i arheološkim nalazištima, a ljepote centralnog dijela Kozare su zaštićene 1967. godine proglašenjem Nacionalnog parka, površine oko 3500 ha.

Gradišci pripadaju i sjeveroistočni obronci Kozare, gdje se izdvajaju veća naseljena mjesta Gornji Podgradci i Turjak. Na ovoj krajiškoj ljepotici od Subotića vodi oko 80 km staza za pješačenje i vožnju biciklom prema Turjaku, Podgradcima, Lokvama, Belegiji, Trnovačkoj pećini, Mrakovici, Previji i drugim odredištima. Oko samog odmorišta „Subotići“ kruže dvije staze: „Staza zdravlja“ u dužini 4,5 km i „Staza ljubavi“ u dužini oko 1 km, sa izvorima i odmorištima, pravim oazama mira i spokoja za svakog posjetioca. Osim Subotića, na Kozari je trenutno zanimljivo izletišteBorković – Eko centar „Žubor“Gutino izletište u Gornjim Podgradcima, Čokino izletište u Vrbaškoj. Posebno ističemo izletišta koja se brzo razvijaju u poslednje vrijeme Blagojević Grbavci, Kević Grbavci, Bjelovuk Jablanica. Ova izletišta su ujedno i pioniri seoskog turizma u ovom dijelu Kozare Postoje brojne interesantne lokacije za izletišta odnosno odmorišta, uglavnom u dolinama rijeka, kao što su Vrbaška, Crna rijeka, Tisovača, zatim dolinom rijeke Turjak i rijeke Lubine, gdje se može izabrati desetine dobrih lokacija. Takođe su zanimljive lokacije na brdima i uzvišenjima kao što su Gig brdo, Gligića brdo, Vučjak, Kik, itd.

Desetak kilometara zapadno od magistralnog puta Banjaluka – Gradiška, na tromeđi između Trnovca, Jurkovice i Šaškinovaca, nalazi se Trnovačka pećina.

Prva poznata istraživanja datiraju iz XIX vijeka. Sa speleološkog stanovišta ona čini objekat od četiri nivoa, a sa geološkog stanovišta teren na kome se nalazi formiran je u periodu Trijasa i sastav je od dolomita i krečnjaka sa megalodonima. Pećina je bogata pećinskim nakitom kao što su stalaktiti, stalagmiti, stalagmati – pećinski stubovite pećinski korali.

Značajnu turističku cjelinu svakako čini i područje Lijevča polja. Ravnica koja se proteže od donjeg toka Vrbasa, između rijeke Save na sjeveru, planina Prosare na zapadu, Motajice na istoku i Kozare na jugozapadu. Kroz Lijevče polje prolazi autoput Gradiška – Banja Luka. Od turističkih lokacija posebno treba izdvojiti Turistički kompleks “Jezero” u Lamincima, Etno selo “Balkis” u Romanovcima i Salaš “Ribarski san” u Trošeljima.



Izvor: www.togradiska.com

www.youtube.com

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Scroll to Top