Turizam | Banja Luka (Republika Srpska)

 

BANJA LUKA

 

Banja Luka se nalazi na magistralnom putu M16 sa međunarodnom oznakom E661 koji ujedno predstavlja i najvažniju tranzitnu drumsku saobraćajnicu u ovoj regiji. Ovaj putni pravac spaja srednju i istočnu Evropu sa Jadranskim primorjem, kojeg su u svrhe povezivanja Dalmacije i Panonije koristili i stari Rimljani. Banjaluka je raskršće regionalnih puteva pravca istok-zapad kao i jugoistok i jugozapad koji spajaju Grad sa Prijedorom, Dobojem, Derventom, Teslićem, Ključom i drugim mjestima. Pored toga, cijela regija ispresjecana je sa asfaltnim saobraćajnicama lokalnog značaja.

Zagreb je od Banjaluke udaljen oko 167 km. Ukoliko, u Banjaluku, dolazite iz Zagreba uključite se na auto-put E70 prema istoku i Beogradu. Na 106-tom kilometru, od Zagreba, u mjestu Okučani izađite sa auto-puta i skrenite desno na putni pravac E661 i vozite južno prema graničnom prelazu Bosne i Hercegovine u Gradišci (11km). Od Gradiške nastavljate istim putnim pravcem (E661) prema jugu do Banjaluke (50km).

Beograd je od Banjaluke udaljen 350 km. Ukoliko, u Banjaluku, dolazite iz Beograda uključujete na auto put E70 prema zapadu i Zagrebu. Na 300-tom kilometru u mjestu Okučani izađite sa auto-puta i skrenite desno na putni pravac E661 i vozite južno prema graničnom prelazu Bosne i Hercegovine u Gradišci (11km). Od Gradiške nastavljate istim putnim pravcem E661 prema jugu do Banjaluke (50km).

Sarajevo je od Banjaluke udaljeno oko 250 km. Ukoliko, u Banjaluku, dolazite iz Sarajeva idite na sjeverozapad prema mjestu Kakanj i magistralnom putu E-73 i na 60-tom kilometru imate dava različita putna pravca koja vode do Banjaluke. Prvi bolji i duži put nastavlja putnim prevacem E73 prema sjeveru i mjestima Zenica i Maglaj a na 17-tom kilometru od Doboja skrećete lijevo i nastavljate put prema Derventi Prnjavoru i Klašnicama. U Klašnicama skrećete lijevo i uključujete se na magistralni put M16 (E661) i nastavljate voziti 16 km južno za Banjaluku. Drugim kraćim i mnogo interesantnijim putem ćete stići ako skrenete desno i uključite se na magistralni putni pravac E661 prema Vitezu, Travniku, Jajcu i dalje prema Banjaluci.


priroda-banja-luka

Banjaluka je oduvijek bila “rajska dolina” sa mnogo zelenila, vode i voća o čemu svjedoče mnogi putopisci koji su posjetili Banjaluku. Banja Luka je i danas poznata po velikom broju zelenih površina (parkova i aleja) zbog čega je nazivaju «grad zelenila».

Kesten
Najčešće stablo gradskog zelenila je divlji kesten, a tu su još lipa, platan, smrča i brojne vrste ukrasnih drvenastih biljaka.

Termominerlani izvori
U gradu i njegovoj bližoj okolini se nalaze tri banje (Srpske toplice, Slatina i Laktaši) sa izvorima termomineralne vode, čija su se ljekovita svojstva koristila još u antičkom periodu. Uz izvore termomineralne vode u Srpskim toplicama, vezan je jedan zanimljiv prirodni rezervat. To je populacija viline vlasi (Adiantum capillus veneris L.), reliktni živi fosil tercijera, vrlo rijedak u kontinentalnom dijelu Evrope.

Rijeka Vrbas
Posebno važan prirodni resurs je rijeka Vrbas koja predstavlja glavni vodotok Banjaluke. Vrbas je sa svojom modro-zelenom bojom i pejzažima, koje stvara na svom putu od Zec planine do rijeke Save, jedna od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini. Naročitu ljepotu Vrbasu daju njegove pritoke Pliva, Ugar, Krupa, Rekavica, Švrakava, Suturlija i Vrbanja. Probivši svoj put kroz stijene, od Jajca do Banjaluke, Vrbas je stvorio fantastičan kanjon u kojem se nalazi niz prirodnih rijetkosti. Brzaci, slapovi, bukovi, plaže, okolne stijene, te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta čine ovaj predio posebnim.

Biljni i životinjski svijet Vrbasa
Kanjon Vrbasa je stanište brojnim reliktnim i endemičnim biljnim i životinjskim vrstama koje predstavljaju specifičnost kanjonskih ekosistema. U gradu Vrbas napušta kanjon i iz planinskog toka prelazi u ravničarski tok. Ovu rijeku karakterišu rijetke i plemenite vrste ribe iz porodice salmonida kao što su potočna pastrmka, lipljen i mladica, što govori o izuzetno kvalitetnoj vodi i specifičnosti ribljeg fonda. U Vrbasu, posebno u donjem toku, se mogu naći i ciprinidne vrste riba poput klena, škobalja, mrene, šarana, a tu su i som, grgeč, smuđ i peš.

Aktivnosti na rijeci Vrbas
Vrbas je rijeka na kojoj se održavaju mnoge manifestacije i sportska takmičenja. Posebnu atrakciju predstavljaju sportovi na vodi za koje ova rijeka pruža izvrsne uslove. Vrbas je domaćin mnogim državnim i evropskim takmičenjima u kajak-kanu sportu na divljim vodama, raftingu i mušičarenju. Specifičnost ove rijeke predstavlja i čamac dajak koji je dobio ime po motki koja služi za guranje čamca.

Krupa na Vrbasu


Etno selo “Ljubačke doline” je zamišljeno i postavljeno kao muzej na otvorenom sa namjerom da pokaže život jedne zadruge, njenu tradicionalnu arhitekturu, materijalnu kulturu i pokućstvo sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka.

 Ideja za nastanak ovog Etno sela rodila se iz ljubavi Nedeljka Brankovića prema starom načinu života, antikvitetima, kulturi i tradiciji. Ideja je da Etno selo organizuje izložbe, kolonije, rekonstruiše događaje, prikuplja, čuva i prezentuje materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu narodnog stvaralaštva ovih krajeva i šire.

Etno selo čine kuće, ambari za žito, mlječar, vajati (zgrade za spavanje), košana za kukuruz, štala, čobanska koliba, šupa za smještaj poljoprivrednih mašina i alata, pčelinjaci, kačara itd. Ukupno blizu trideset objekata.Svi navedeni objekti su autentični i preneseni su sa različitih lokacija: iz sela Kola, Krmina, Javorana, Ljubačeva i drugih. Namješteni su autentičnim pokućstvom i upotrebnim predmetima tog vremena.Na drugoj strani, takođe u sklopu Etno sela prenesene su i rekonstruisane kovačka, stolarska, bačvarska radionica, dućan i drugo. Sve radionice su namještene autentičnim alatom i mašinama 19. i prve polovine 20. vijeka.

Centralni objekat etno sela je zamišljen kao bezistan i ujedno kao izložbeni prostor. A centralni dio bezistana je krčma, a tu su još i antikvarnica, krojač, tkač, berberin, apotekar / travar itd. Za razliku od velikog broja ovakvih etno sela, zamisao vlasnika Nedeljka Brankovića je da etno selo nakon završetka svih radova bude potpuno radno, odnosno da svi zanati koji su sada zastupljeni budu aktivni i osposobljeni za rad.

Etno selo Ljubacke doline


HOTELI     OVDE


RESTORANI     OVDE



Izvor: www.banjaluka-tourism.com

www.youtube.com

Podelite sa prijateljima
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.