![\"\"\/](\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20130617231526im_\/http:\/\/www.dobojturizam.com\/images\/geografija_01.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nDoboj je centar regije, relativno velike etni\u010dko-geografske cjeline u centralnom sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, i u sredi\u0161njem pojasu Republike Srpske. Grad je utemeljen i razvijao se u podru\u010dju jedne \u0161ire geografske zone pobr\u0111a, preko koje se planine Balkana blago spu\u0161taju u nizije Panonije. Ovo je prostor koji je od davnina bivao kolijevka ljudskim naseljima u pro\u0161irenoj dolini rijeke Bosne, gdje se iz dva suprotna smjera slivaju pritoke Usora i Spre\u010da. Jezgro naselja zapremilo je dio aluvijalne plo\u010de doline rijeke Bosne i po njenom rubu najni\u017ee ogranke planinskih masiva Krnjina, Ozrena i Trebave.<\/p>\n\n\n\n Povr\u0161ina Op\u0161tine Doboj prije rata iznosila je 691 km\u00b2. Dejtonskim sporazumom dio teritorije op\u0161tine Doboj pripao je op\u0161tinama Doboj Istok, Doboj Jug i Usora dok je Doboju pripao dio prijeratne teritorije op\u0161tine Maglaj. Grad le\u017ei na geografskim koordinatama 44\u00b040` sjeverne geografske \u0161irine i 18\u00b006` isto\u010dne geografske du\u017eine. \u017deljeznicom je Doboj povezan sa Zagrebom i Beogradom, te sa Jadranskim morem preko Sarajeva do Plo\u010da. U Doboju je sjedi\u0161te \u017deljeznica Republike Srpske i Korporacije za \u017eeljezni\u010dki saobra\u0107aj BiH. Park narodnih heroja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na dominantnoj lokaciji u Parku smje\u0161tena je spomen-kosturnica \u017ertvama svjetskog rata. Osnovni idejni izraz ovog spomenika je \u017eivot, slava i mir. Simbol \u017eivota je prostrani trg ispred spomenika na kome se odr\u017eavaju razne manifestacije. Sve\u010dana platforma spomenika podignuta je na izvisini i u zelenilu, na koju se dolazi \u0161irokim stepenicama. SLAVA \u2013 to je akcent (vertikala) i zna\u010di POBJEDU, a kao simbol SLAVE I REVOLUCIJE odabran je obelisk visok 14,5 m. SIMBOL apsolutnog MIRA je grob koji je predstavljen zelenom travnatom povr\u0161inom na sve\u010danom prostoru spomenika. Na vidnim mjestima u Parku, na postamentima visine oko 1 m, postavljene su biste narodnih heroja Doboja.<\/p>\n\n\n\n Spomenik \u017ertvama dobojskog logora<\/strong><\/p>\n\n\n\n Spomenik je podignut u znak sje\u0107anja na \u017ertve stradale u dobojskom logoru u periodu 1915-17. godine. Na visoku humku spomenika sti\u017ee se ure\u0111enim stazama. U Doboju je zatim 2016. godine otkriven i osve\u0161tan spomenik \u017ertvama \u201cDobojskog logora\u201c na \u017deljezni\u010dkoj stanici u znak sje\u0107anja na oko 12.000 Srba koji su \u017eivot izgubili u prvom austrougarskom koncentracionom logoru za civile na tlu Evrope. Kroz logor je od 1915. do 1917. godine pro\u0161lo vi\u0161e od 45.000 Srba, o \u010demu se skoro 80 godina \u0107utalo.<\/p>\n\n\n\n \u0106iro<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Doboju, nekada\u0161njem velikom \u017eeljezni\u010dkom raskr\u0161\u0107u, svakog \u0107e putnika u glavnoj gradskoj ulici do\u010dekati lokomotiva legendarnog \u201c\u0106ire\u201d<\/strong>. Ona djeluje potpuno nestvarno okru\u017eena modernim zgradama kao \u0161to je i upravna \u017eeljezni\u010dka zgrada koja se nalazi odmah iza stare lokomotive. Kao da zna da ga gledaju sa tih prozora, \u0106iro ponosno stoji uglancan i opran. Njegovi \u010delni dijelovi za\u0161ti\u0107eni su od korozije i propadanja, te se \u010dini da je lokomotiva svakog trenutka spremna za polazak. Voz u ovim krajevima nije uvijek tutnjao, narod je za vrijeme izgradnje pruge sa \u010dudom gledao u velike i te\u0161ke ma\u0161ine koje su pi\u0161tale i ispu\u0161tale oblake dima. Zbog toga vozove u ovom kraju prozva\u0161e \u201c\u0161ejtan arabama\u201d <\/strong>a za sve je bila odgovorna uskotra\u010dna pruga koja je dovozila \u0106iru od 12. februara 1879. godine do 31. marta 1968. godine. Za spomen tom vremenu, 15. aprila 1987. godine, postavljen je i \u0106iro koji se Dobojlijama osmjehuje svakog radnog jutra.<\/p>\n\n\n\n .<\/p>\n\n\n\n Ku\u0107a Mulali\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ku\u0107a Mulali\u0107a u Doboju, koja se nalazi u centralnom dijelu grada, istorijska je gra\u0111evina koja je zavedena u zemlji\u0161ne knjige 1890.godine, a 11. marta 2011. godine progla\u0161ena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.Ova ku\u0107a predstavlja jedan od rijetkih primjera tradicionalne gradske ku\u0107e i XIX vijeka u Doboju i njena je posebnost u tome \u0161to je izvedena kao spratna ku\u0107a sa prepustom, \u010diji su prizemlje i sprat gra\u0111eni u \u0107erpi\u010du i drvetu. Stambeni objekat je podignut na parceli ukupne povr\u0161ine 1263m2 usmjerenoj ka ulici Kralja Aleksandra od koje je odvojena ba\u0161tom. Danas ova ku\u0107a predstavlja nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine u kategoriji \u201eistorijska gra\u0111evina\u201c za koju se primjenjuju mjere za\u0161tite utvr\u0111ene Zakonom o provo\u0111enju odluka Komisije za za\u0161titu nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n Regionalni arhiv Doboj<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema starim fotografijama najvjerovatnije da je ova zgrada stara preko 100 godina (gra\u0111ena je oko 1900. godine). Ovo staro zdanje krase dva drvena izrezbarena balkona sa kojih su poslijeratnih godina dr\u017eani politi\u010dki govori narodnoj masi, na tada jo\u0161 velikoj poljani gdje je izgra\u0111en dana\u0161nji Doboj. Raspolo\u017eivom dokumentacijom i stru\u010dnom bibliotekom, koja broji oko 2700 naslova (uglavnom knjiga i \u010dasopisa iz nacionalne istorije), omogu\u0107ava se rad nau\u010dnim istr\u017eiva\u010dima, studentima i \u0111acima da pi\u0161u svoje nau\u010dne, stru\u010dne i diplomske radove. Time Arhiv izvr\u0161ava i svoju funkciju kao kulturna ustanova u ovoj sredini.<\/p>\n\n\n\n Sokolski dom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ovaj po arhitekturi i unutra\u0161njem redu i ure\u0111enju jedinstven namjenski objekat izgra\u0111en je 1935. godine i nosi ime kralja Aleksandra Prvog. Narodna Biblioteka<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 1906. godine u Doboju je postojala srpska \u010ditaonica. O tome i danas svjedo\u010de odre\u0111eni pisani dokumenti. Gradska biblioteka u Doboju po\u010dela je sa radom 09. maja 1946. godine, a pod tim imenom Narodna biblioteka Doboj radi od 02. novembra 1994. godine. Ima funkciju mati\u010dne biblioteke za podru\u010dje Dervente, Broda, Modri\u010de, Petrova, \u0160amca, Tesli\u0107a i Doboja.<\/p>\n\n\n\n Biblioteka svoju djelatnost realizuje kroz dje\u010dije odjeljenje, odjeljenje za odrasle, \u010ditaonicu periodike, \u010ditaonicu za studijski nau\u010dni rad kao i odjeljenje zavi\u010dajne zbirke. Sa fondom od preko 85 000 knjiga i vi\u0161e od 50 000 raznovrsnih serijskih publikacija jasno je da se radi o zna\u010dajnijoj biblioteci za prilike Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n Centar za kulturu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Centar za kulturu i obrazovanje osnovan je 1953. godine. Svoju djelatnost Centar za kulturu i obrazovanje obavlja kroz organizovanje pozori\u0161nih predstava, koncerata, zabavne, narodne, klasi\u010dne muzike, folklora, knji\u017eevnih ve\u010deri, savjetovanja, predavanja, tribina i drugih vidova aktivnosti iz oblasti kulture i ekologije. U sastavu Centra za kulturu djeluje i umjetni\u010dka galerija, koja raspola\u017ee prostorom od 100m kvadratnih. U galeriji se godi\u0161nje odr\u017ei izmedju 12 i 15 izlo\u017ebi razli\u010ditih vidova likovne umjetnosti i umjetni\u010dkih pravaca, vrsnih likovnih umjetnika, a kada to vrijeme dozvoli galerija se stavlja na raspolaganje umjetnicima amaterima i studentima.<\/p>\n\n\n\n U sklopu Centra za kulturu djeluje i Foto kino-klub \u010dije se osnivanje vezuje za 1965.godinu i prvi naziv, Foto klub Bosna. Klub je ponovo \u201eo\u017eivljen\u201c 18. Februara 2010. godine pod nazivom Foto kino-klub Doboj i kroz \u010dije okrilje je pro\u0161lo preko 50 \u010dlanova, foto amatera.<\/p>\n\n\n\n \u010clan su asocijacije za umjetni\u010dku fotografiju BiH i organizatori mnogobrojnih doma\u0107ih i me\u0111unarodnih izlo\u017ebi fotografije, kao i foto kampa, odr\u017eanog na poznatim turisti\u010dkim dobojskim lokalitetima.<\/p>\n\n\n\n Regionalni muzej<\/strong><\/p>\n\n\n\n Regionalni muzej u Doboju osnovan je 1956. godine i nalazi se u zgradi koja je izgra\u0111ena 1926. godine. Muzej vi\u0161e od pola vijeka prikuplja i \u010duva vi\u0161e od 20 000 eksponata pokretne kulturno-istorijske ba\u0161tine sa \u0161ireg dobojskog podru\u010dja. Muzej je kompleksnog tipa i stalna muzejska postavka realizovana je u tri izlo\u017ebene sale i prostorima hodnika, tako da je u zidini i odgovaraju\u0107im slobodnim panoima postavljeno oko 700 arheolo\u0161ko-istorijskih i etnolo\u0161kih eksponata. Izlo\u017eeni muzejski eksponati prikazuju razli\u010dite civilizacije i kulture registrovane na \u0161irem dobojskom podru\u010dju, koji ukazuju na tragove ljudskog postojanja na prostorima sjeverne Bosne od prije 60 000 do 30 000 godina prije nove ere ili srednjeg paleolita.<\/p>\n\n\n\n Na stalnoj muzejskoj postavci, osim arheolo\u0161kih nalaza iz praistorijske pro\u0161losti, rimskog i vizantijskog doba na prostorima sjeverne Bosne, grada Doboja i dobojske regije, prikazani su kao samostalne cjeline osmovjekovna istorija dobojskog podru\u010dja \u2013 srednjovjekovna Usora (XIII do XVI vijek), osmansko doba (1520-1878.godine.), austrougarska okupacija i uprava (1878-1918. godine) i \u017eivot u zajedni\u010dkoj jugoslovenskoj dr\u017eavi (1918 \u2013 1991. godine). Tre\u0107a cjelina muzejske postavke su etnografski zapis sa \u0161ireg prostora dobojske regije u kojoj je predstavljeno porijeklo stanovni\u0161tva i zadr\u017en na\u010din \u017eivota, obi\u010daji, vjerovanja, tanovanja, privre\u0111ivanja i odijevanja.<\/p>\n\n\n\n JU Osnovna muzi\u010dka \u0161kola \u201eMarkos Portugal\u201c Doboj<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za pripremni razred mogu se kandidovati djeca od 6 do 8 godina starosti, odnosno zavr\u0161enim prvim ili drugim razredom osnovne \u0161kole. Starosna dob za upis u prvi razred je od 8 do 10 godina starosti. Prvi razred mogu upisati i u\u010denici koji su stariji ili mla\u0111i od navedenih godina, ukoliko poka\u017eu izrazit talenat na prijemnom ispitu, u\u010denici se prema svojoj sklonosti i afinitetu mogu upisati na \u010detiri odsjeka: klavir, gitara, harmonika, violina.<\/p>\n\n\n\n Popularnosti muzi\u010dke \u0161kole doprinijeli su brojni uspje\u0161ni koncerti i nastupi u\u010denika, kao i redovno osvajanje medalja i nagrada na takmi\u010denjima gdje su prisutni mali umjetnici iz Doboja.<\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dki kulturni centar<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dki Kulturni Centar Doboj-Ameri\u010dki Kutak, je organizacija koja se formira institucionalnom saradnjom izmedju Ambasade Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u BiH i Op\u0161tine Doboj. Cilj ove organizacije je da ponudi \u010dlanstvu informacije o Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama , njihovoj istoriji , kulturi , politi\u010dkom sistemu i drugim aspektima, te na taj na\u010din svim posjetiocima i \u010dlanovima Centra pribli\u017ei granice Amerike i na\u010din svakodnevnog \u017eivota u ovoj zemlji. Ameri\u010dki Kutak Doboj posjeduje knjige, dnevnu \u0161tampu i magazine iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, kao i ra\u010dunarsku salu sa stalnim pristupom internetu, a \u0161to \u0107e svakodnevno biti dostupno \u010dlanstvu ovog Kulturnog Centra na kori\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n Najstarija varo\u0161ka bogomolja je hri\u0161\u0107anska crkva sagra\u0111ena jo\u0161 u davnom XIII vijeku. Njeno mjesto je uz ju\u017enu stranu trga u tek ro\u0111enoj varo\u0161i po imenu Doboj. Trajala je oko 2,5 do 3 vijeka. Razorena je ludim vjetrovima istorije na po\u010detku XVI vijeka<\/p>\n\n\n\n Pravoslavna crkva svetih apostola Petra i Pavla<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na ulazu u Doboj sa sjeverne strane, 1931. godine po\u010dela je gradnja Spomen hrama Svetih apostola Petra i Pavla. Izgra\u0111ena je na zemlji\u0161tu biv\u0161ih austro-ugarskih vojni\u010dkih baraka.<\/p>\n\n\n\n Odlikuje se srpsko-vizantijskim stilom sa tlocrtom u obliku krsta dimenzija 16,90\u00d716,90m. Crkva je poslu\u017eila 5. januara 1936. godine, a osvetio ju je episkop zvorni\u010dko-tuzlanski Nektarije 1938.godine. Drvorez na ikonostasu u crkvi izradio je ruski pukovnik Aleksandar Radikin, a ikone na ikonostasu i zidovima ruskinja Aleksandra N. Seljanko.<\/p>\n\n\n\n Pravoslavna crkva rodjenja presvete Bogorodice<\/strong><\/p>\n\n\n\n Saborni spomen hram rodjenja Presvete Bogorodice je gra\u0111evina novijeg datuma. Sa gradnjom se zapo\u010delo u oktobru 2001.godine, kada su osvje\u0161tani temelji novog sabornog hrama u Doboju a od 2009.godine u hramu se redovno odr\u017eavaju bogoslu\u017eenja i liturgije.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107i dio radova na vanjskom ure\u0111enju hrama je zavr\u0161en, dok se unutr\u0161njost zdanja jo\u0161 uvijek ure\u0111uje shodno tradiciji Srpske pravoslavne crkve.<\/p>\n\n\n\n D\u017eamija Selimija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osvajanjem dobojske tvr\u0111ave 1476.godine izmijenjeni su stra\u017eari Hri\u0161\u0107ani na tvr\u0111avi, a do\u0161li su Turci, pa se ta promjena nu\u017eno odnosila i na varo\u0161 i na njenu bogomolju. U podgra\u0111u dobojske tvr\u0111ave sultan Selim (1520-1528. godine) podigao je d\u017eamiju na mjestu nekada\u0161nje crkve, a za potrebe posade tvr\u0111ave koja je tada imala oko 60 vojnika, u podrgra\u0111u su \u017eivjele njihove porodice i razvijala se \u010dar\u0161ija i malo trgovi\u0161te.<\/p>\n\n\n\n D\u017eamija, kao i ostali objekti tada\u0161njeg vremena, kroz vijekove vi\u0161e puta bili su spaljivani i ru\u0161eni. D\u017eamija Selimija stradavala je od osvaja\u010dkih pohoda i po\u017eara. Godine 1908. na istoj lokaciji sagra\u0111ena je prva d\u017eamija od tvrdog materijala, a \u010detvrta po redu koja je sru\u0161ena tokom gra\u0111anskog rata u Bosni i Hercegovini 1992.godine. Nakon zavr\u0161etka rata, na temeljima poru\u0161ene gornje \u010dar\u0161ijske d\u017eamije Selimije sagra\u0111ena je nova d\u017eamija. Peta i poslednja d\u017eamija otvorena je oktobra 2004.godine.<\/p>\n\n\n\n D\u017eamija Trnjak<\/strong><\/p>\n\n\n\n D\u017eamija Trnjak izgra\u0111ena je 1756.godine ali je nekoliko puta rekonstruisana. Najve\u0107e promjene do\u017eivjela je 1938. godine da bi voljom vjernika u nekim kasnijim vremenima ru\u0161ena i zapo\u010deta izgradnja potpuno nove d\u017eamije, koja je svoj kona\u010dni izgled, sa munarom i sahat kulom, dobila 01.avgusta 2004.godine kada je i sve\u010dano otvorena. U prostorijama d\u017eamije nalaze se i kancelarije MIZ Doboj, biblioteka i savremena u\u010dionica za mekteb.<\/p>\n\n\n\n Katoli\u010dka crkva Presvetog srca Isusovog<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u017dupa Doboj osnovana je 01.09.1896. godine. Godine 1879. vojni\u010dka baraka preure\u0111ena je u katoli\u010dku kapelicu. \u017dupna zidana crkva i ku\u0107a gra\u0111ene su od 1896-1910. godine, na mjestu koje je ta\u010dno na pola puta izme\u0111u tada\u0161njeg Doboja i Usore. Do 1935. godine \u017eupa je bila posve\u0107ena svetoj Kristini, djevici i mu\u010denici. Tada patron postaje Presveto Srce Isusovo. Sru\u0161ena je 1992.godine, tokom ratnih zbivanja, a obnovljena u periodu 2001-2005. godine. Prvo zvono za crkvu \u201ePresveto srce Isusovo\u201c nabavljeno je pri po\u010detku gradnje (1896. g) i bilo je te\u0161ko 660kg. Drugo zvono austrougarske trupe odnijele su jer im je nedostajalo metalnih sirovina. Tek 1926. godine uspjela je nabavka novog zvona. Zvono koje danas krasi dobojsku katoli\u010dku crkvu tako\u0111e je te\u0161ko 660 kg, a odliveno je u zvonolivnici Insbruk (Austrija).<\/p>\n\n\n\n Jevrejski kulturni centar sa sinagogom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jevrejska op\u0161tina Doboj formirana je 1871.godine i od tada djeluje i radi do dana\u0161njih dana. Prva sinagoga u Doboju podignuta je 1874. godine, a sru\u0161ena je tokom Drugog svjetskog rata. Od nekada\u0161nje Sinagoge prona\u0111ena su jedino ulazna vrata, koja su ugra\u0111ena u dana\u0161nju Sinagogu u Doboju.<\/p>\n\n\n\n Jevrejski kulturni centar sa Sinagogom poznat i kao ku\u0107a mira \u201eBet \u0161alom\u201c, otvoren je u slavu bo\u017eiju i na korist i radost jevrejskog naroda 2003. godine, nakon obnove i rekonstrukcije porodi\u010dne ku\u0107e Aleksandra Vrhovskog i Ota Kalmara, izgra\u0111ene 1922. godine.<\/p>\n\n\n\n Jevrejska op\u0161tina Doboj formirana je 1871.godine i od tada djeluje i radi do dana\u0161njih dana.<\/p>\n\n\n\n Manastir Svete Matrone Moskovske<\/strong><\/p>\n\n\n\n Manastir Svete Matrone Moskovke (u izgradnji) nalazi se u selu Rite\u0161i\u0107 kod Doboja, udaljen 21km od grada, pored magistralnog puta Doboj-Modri\u010da. Dana 08. aprila 2010. godine po\u010dela je gradnja manastira Svete Matrone.<\/p>\n\n\n\n Episkop zvorni\u010dko-tuzlanski g.Vasilije osve\u0161tao je temelje manastirske crkve 01. maja 2012. godine episkop Vasilije osve\u0161tao je zvono te\u017eine 300 kilograma koje je udru\u017eenje \u017eena Vu\u010dijaka darivalo manastiru. Godine 2014. nastavljeni su radovi na izgradnji ovog manastira. Radovi jo\u0161 traju. Prva monahinja, a istovremeno i v.d. nastojateljica ovog manastira bila je monahinja Zlata \u017divkovi\u0107 (2015. godine). U organizaciji Udru\u017eenja srpsko-rukog prijateljstva i jedinstva pravoslavnih naroda i uz podr\u0161ku Ambasade Ruske Federacije, u selu Rite\u0161i\u0107 kod Doboja u Republici Srpskoj, otkrivena je spomen-bista ruskom caru Nikolaju Drugom.<\/p>\n\n\n\n Samostan Slu\u017eavki Malog Isusa<\/strong><\/p>\n\n\n\n U neposrednoj blizini biblioteke, muzeja i katoli\u010dke crkve, tiho i u miru Bo\u017ejem, rade\u0107i jedan veoma human posao, \u017eive \u010dasne sestre iz reda Slu\u017eavki Malog Isusa. Red Slu\u017eavki Malog Isusa ubraja se u mla\u0111i red katoli\u010dke crkve prema nastanku, a osnovao ga je prvi bosanski nadbiskup Josip \u0160tadler 1890. godine u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n Cilj ovog reda, uz posve\u0107enje Bogu kao osnovne svrhe svih redova je pru\u017eanje pomo\u0107i odba\u010denim, iznemoglim i bez staranja. Iako je volio svaki dio ove zemlje, \u0160tadler je iz nekog razloga ipak \u017eelio da njegove duhovne k\u0107eri-sestre Slu\u017eavke Malog Isusa-\u017eive u Doboju.<\/p>\n\n\n\n Zajednica sestara u Doboj je prvi put do\u0161la 1942. godine. Bavile su se podu\u010davanjem mladih u muzici, vodile zabavi\u0161te, osnovale i vodile crkveni zbor, ure\u0111ivale crkvu, prire\u0111ivale akademije i posje\u0107ivale okolne \u017eupe. Njihove aktivnosti i boravak u Doboju prekinut je 1949. godine od Jugoslovenske mjesne vlasti kada su dobile nalog da napuste samostan i grad Doboj. U Doboj i svoj samostan vratile su se 1968. godine i zapo\u010dele obnovu samostana. Pored osnovnih sanacija na samostanu, vr\u0161ena je dogradnja i pro\u0161irenje samostana u 1977. i 1978.godini. Obnovljeni samostan blagoslovljen je 01.04.1978. godine. Drugi boravak sestara u Doboju prekinut je Gra\u0111anskim ratom u BiH 1992. godine. Tre\u0107i dolazak i obnova samostana desila se 2009.godine, od kada su Sestre ponovo u slu\u017ebi bolesnika, siromaha.<\/p>\n\n\n\n Hri\u0161\u0107anska Adventisti\u010dka Crkva<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ova mala vjerska zajednica smje\u0161tena je u ku\u0107i, koja je izgra\u0111ena pedestih godina pro\u0161log vijeka. Pro\u010delje zdanja karakteri\u0161e veliki krst koji \u010dini sastavni dio gra\u0111evine, a plo\u010da sa nazivom vjerske zajednice omogu\u0107ava da bez dvoumljenja, namjernika dovede na pravu adresu. Osnov u\u010denja Adventista je direkto obra\u0107anje Bogu i nepriznavanje svetaca.<\/p>\n\n\n\n Tvr\u0111ava i varo\u0161 imena Doboj nalaze se u sjevernoj Bosni na prostoru jedne \u0161iroke geografske zone pobr\u0111a. Sredi\u0161nji geostrate\u0161ki zna\u010daj polo\u017eaja oko u\u0161\u0107a Usore i Spre\u010de, presudan je \u010dinilac za postanak tvr\u0111ave i varo\u0161i, iz kojih se, kao jezgra, razvio savremeni Doboj. dolinu Bosne. Vijest je ovo dubrova\u010dkih trgovaca upu\u0107ena ma\u0111arskom kralju Sigismundu, a istovremeno i najstariji spomen tvr\u0111ve Doboj u pisanim istorijskim izvorima. Varo\u0161, naselje ovaj dokumenat ne spominje. ju\u017ene kule dobojske tvr\u0111ave, austrijske gravire iz 1697. godine, stari turski popisi, tefteri. Ovi dokazi svjedo\u010de o vremenu po\u010detka gradnje dobojskog utvr\u0111enja u XIII vijeku, prate i daju veoma vrijedne podatke o prodoru i smjenjivanjima neprijateljskih vojnih posada na ovom podru\u010dju, te periodima nadogradnje, popravljanja i dozi\u0111ivanja dobojske tvr\u0111ave tokom ratovanja hladnim napadnim oru\u017ejem (katapultima).<\/p>\n\n\n\n Danas je dobojsko utvr\u0111enje kulturno i\u00a0storijski spomenik visoke vrijednosti koji svojom siluetom name\u0107e obilje\u017eje savremenog grada.<\/p>\n\n\n\n Goransko Jezero<\/strong><\/p>\n\n\n\n Udaljeno je 8,7 kilometara od grada u pravcu op\u0161tine Petrovo, pa ga koriste osim motorizovanih gostiju, pje\u0161aci i rekreativci.<\/p>\n\n\n\n Ova oaza mira, okru\u017eena je gustom borovom \u0161umom, koja u svakom momentu pru\u017ea osje\u0107aj svje\u017eine i u najtoplijim ljetnim danima, kada je jezero izuzetno posje\u0107eno od strane kupa\u010da i izletnika.<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n goransko 5<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n goransko 4<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n goransko 2<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n goransko 1<\/p>\n\n\n\n SRC Preslica<\/strong><\/p>\n\n\n\n Podru\u010dje Preslice pripada podgorini Ozrena sa nadmorskom visinom od 250 do 380 metara i povr\u0161inom do 30 hektara.<\/p>\n\n\n\n Priroda je Preslicu obdarila bogatstvom \u0161uma, obiljem izvora zdrave i \u010diste vode, svje\u017eim opojnim vazduhom, te je u\u010dinila privla\u010dnom za svakoga ko dodje da je vidi.<\/p>\n\n\n\n Za izletnike je postavljeno i nekoliko ro\u0161tiljskih mjesta koji omogu\u0107avaju da poka\u017eete svoje kulinarske sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Preslica 3<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Preslica 4<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Preslica 2<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Preslica 1<\/p>\n\n\n\n Gostilj<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jedan od najljep\u0161ih vrhova Ozrena je Gostilj sa 773 metra nadmorske visine. Pored planinara, koji su \u010desti posjetioci ovog uzvi\u0161enja, redovno ga pohode i \u010dlanovi paraglajding kluba \u201eParaghost\u201c koji na Gostilju imaju i platformu za polijetanje, koja se koristi za revijalne i takmi\u010darske letove. Gostilj je najposje\u0107eniji po\u010detkom septembra, kada se tradicionalno, 11. Septembra odr\u017eava manifestacija \u201eDan \u010daja na Ozrenu\u201c, a posve\u0107ena je branju trave Ive.<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Gostilj 1<\/a><\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Gostilj 3<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Gostilj 4<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Gostilj 5<\/p>\n\n\n\n Ostravica<\/strong><\/p>\n\n\n\n Najvi\u0161i vrh ozrenskog gorja je Velika Ostravica sa 918 metara nadmorske visine, za ljubitelje biciklizma i pje\u0161a\u010denja.<\/p>\n\n\n\n Za potpuniji do\u017eivljaj predivnog pejza\u017ea izgra\u0111en je i vidikovac, koji nas izdi\u017ee iznad gustog crnogori\u010dnog drve\u0107a i pru\u017ea fantasti\u010dan pogled kilometrima daleko.<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Ostravica 3<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Ostravica 2<\/p>\n\n\n\n <\/a><\/p>\n\n\n\n Ostravica 1<\/p>\n\n\n\n Pou\u010dna staza \u201eJo\u0161ava\u201c \u2013 Upoznajmo Ozren\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pou\u010dna \u0161etali\u0161na staza \u201eJo\u0161ava\u201c povezuje Sportsko-rekreacioni centar \u201ePreslica\u201c i Goransko jezero u du\u017eini od 1800 metara.<\/p>\n\n\n\n Na po\u010detku staze sa obije strane postavljene su ulazne table sa mapom podru\u010dja, a du\u017e staze je postavljeno 6 edukativnih tabli koje nas upoznaju sa geografijom, istorijom, hidrologijom, florom, faunom i tradicijom ozrenskog kraja.<\/p>\n\n\n\n Na sredini pou\u010dne staze instalirano je natkriveno drveno odmori\u0161te \u2013 paviljon sa klupama i stolovima kojima se obraduje svaki umorni \u0161eta\u010d kako bi predahnuo i u\u017eivao u krajoliku.<\/p>\n\n\n\n Brezici<\/strong><\/p>\n\n\n\n Brezici su vazdu\u0161na banja sa umjerenom-kontinentalnom klimom na 640mNV. Klimatski kvalitet brezi\u010dkog platoa posebno dolazi do izra\u017eaja kod bronhijalnih oboljenja, astme, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.<\/p>\n\n\n\n Medicinski je dokazano da bolesnicima koji boluju od navedenih oboljenja izrazito prija boravak na brezi\u010dkom platou, naro\u010dito u periodu od mjeseca juna do oktobra.<\/p>\n\n\n\n Farma jelena<\/strong><\/p>\n\n\n\n Farma jelena lopatara nalazi se u planinskom pejza\u017eu sela Konoplji\u0161ta na Ozrenu.<\/p>\n\n\n\n Ovo zanimljivo mjesto, harmoni\u010dno ukomponovano u prirodni ambijent, toplo preporu\u010dujemo da posjetite.<\/p>\n\n\n\n Turisti\u010dke usluge: mogu\u0107nost posmatranja, fotografisanja i hranjenja jelena sa osmatra\u010dnice uz razgovor sa radnikom o nastanku farme, na\u010dinu \u017eivota jelena, njihovoj ishrani.<\/p>\n\n\n\n Pe\u0107ina u Stanovima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nalazi se u mjestu Stanovi, na oko 15 kilometara od Doboja. Pe\u0107ina je slu\u017eila kao skloni\u0161te za hajduke zbog \u010dega je dobila ime \u201cHajdu\u010dka pe\u0107ina\u201d. Postoji legenda koja ka\u017ee da je na ulazu u pe\u0107inu nekada postojala pravoslavna crkva brvnara, prva u ovome kraju. Prema istoj legendi, djevojka koja je opslu\u017eivala crkvu je sko\u010dila sa stropa crkve. Od tada se pe\u0107ina naziva \u201cDjevoja\u010dka pe\u0107ina\u201d.<\/p>\n\n\n\n Potok Velika Prenja<\/strong><\/p>\n\n\n\n izvire ispod najvi\u0161eg vrha Ozrena Ostrevice (914mNV) na mjestu gdje se planinski poto\u010di\u0107i prepli\u0107u u melodi\u010dnim zvukovima \u017euborenja, preko prirodnih stjenovitih kaskada, nalazi se izleti\u0161te Be\u0161ike i Jaslice.<\/p>\n\n\n\n Pored livadske zaravni sa drvenim klupama i ro\u0161tiljskim mjestima ljubitelji prirode mogu prona\u0107i skrovita mjesta za potpunu osamu i u\u017eitak.<\/p>\n\n\n\n Okoli\u0161ta<\/strong><\/p>\n\n\n\n Okoli\u0161ta su idealno mjesto za odmor na o\u0161trom i \u010distom planinskom zraku. Od centra grada udaljena su 28 km autom.<\/p>\n\n\n\n Na lokaciji Okoli\u0161ta nalazi se \u201eParaghost\u201c baza, gdje po\u010dinje da o\u017eivljava jedinstveni Sportski omladinski centar adrenalina i turizma.<\/p>\n\n\n\n Paraglajding<\/strong><\/p>\n\n\n\n Klub Padobranskog Jedrenja Paragost (Paragliding Club Paraghost) osnovan je sredinom 2009. g. i \u010dlan je Vazduhoplovnog Saveza RS. Ozren ima izuzetan potencijal za jedrenje paraglajderom, posebno u prolje\u0107e i ljeto kada termi\u010dka strujanja koja vode do baze oblaka dosti\u017eu visinu i preko 2 500 m, \u0161to omogu\u0107ava jedrenje koje \u010desto traje i po nekoliko sati sa du\u017einom preleta od vi\u0161e desetina kilometara. Jedno od najboljih poleti\u0161ta je ozrenski vrh Gostilj koji se uzdi\u017ee iznad podozrenskog sela Boljani\u0107 i dominira spre\u010danskom dolinom sa visinskom razlikom, od mjesta polijetanja do sleti\u0161ta, od 550 m i smjerom vjetra N-NW i N. Pored Gostilja leti se i sa Rovina ili Ruja (brdo iznad ozrenskog sela Paklenica) sa visinskom razlikom od 300 m i smjerom vjetra N-NE i N. Planinarenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Planinari Planinarsko \u2013 ekolo\u0161kog dru\u0161tva \u201cPreslica\u201d Doboj uvjeri\u0107e Vas da, iako je Doboj podru\u010dje niskih planina, pru\u017ea idealne uslove za brojne oblike rekreacije i kretanja u prirodi, za sve uzraste i tokom svih godi\u0161njih doba. CILJEVI I DJELATNOST OVOG DRU\u0160TVA SU: Biciklizam<\/strong><\/p>\n\n\n\n Asfaltne dionice u du\u017eini od 50 km i manji dijelovi ure\u0111enih makadamskih puteva presijecaju planinu Ozren. Isprobajte svoje biciklisti\u010dke sposbnosti laganom ili adrenalinskom vo\u017enjom u ambijentu crnogogi\u010dne \u0161ume, zatalasanih brdskih terena i u\u017eivajte u ljepoti pogleda.<\/p>\n\n\n\n Izvor: www.posjetidoboj.ba<\/p>\n\n\n\n DOBOJ<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13869,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_eb_attr":"","site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[52,32,42,280,2],"tags":[1458,120,281],"class_list":["post-13868","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evropa","category-ex-yu","category-izlozbe-pasa","category-turizam","category-vesti","tag-doboj","tag-republika-srpska","tag-turizam"],"post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13868","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13868"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13868\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13871,"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13868\/revisions\/13871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13869"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13868"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13868"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jelenadogshows.com\/sr\/aktuelno\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13868"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"\/](\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20130617231526im_\/http:\/\/www.dobojturizam.com\/images\/geografija_03.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
Doboj se nalazi u oblasti koja pripada peripanonskom obodu, u kojem vlada umjereno-kontinentalna klima. Odlike ovog tipa klime su umjereno topla ljeta i umjereno hladne zime. Sam grad le\u017ei na nadmorskoj visini od 146 m dok na \u0161irem geografskom prostoru preovladavaju nizije u rije\u010dnim dolinama, bre\u017euljkasto-brdoviti tereni i niske planine do 1000 m NV.
Prostor op\u0161tine Doboj je komunikacijska spona Panonskog i Jadranskog basena s jedne strane, te Zapadne Evrope i Centralnog Balkana s druge strane i kao takav ima strate\u0161ki zna\u010daj za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Putnu mre\u017eu op\u0161tine \u010dini oko 650 km lokalnih i regionalnih puteva, te 60 km magistralnih puteva, koji preko Doboja vode prema sjevernom, isto\u010dnom i zapadnom dijelu Republike Srpske, odnosno prema Bosanskom Brodu, Banja Luci, Modri\u010di i Br\u010dkom, a prema jugu ka Federaciji Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20130617231526im_\/http:\/\/www.dobojturizam.com\/images\/geografija_02.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
Udaljenost Doboja od ve\u0107ih centara: od Banja Luke 105 km, od Beograda 240 km, od Sarajeva 150 km, od Zagreba 260 km, od Splita 315 km.
Doboju najbli\u017ei aerodromi nalaze se kod Tuzle (udaljen 85 km) i Banja Luke ( udaljen 77 km).<\/p>\n\n\n\nKULTURNO-ISTORIJSKO NASLIJE\u0110E<\/h1>\n\n\n\n
Spomen \u2013 obilje\u017eja<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Park.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Spomenik-1.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
Spomenik se sastoji od granitnog postolja i visokog obeliska koji se zavr\u0161ava krstom. Lociran je uz pravoslavni hram svetih Apostola Petra i Pavla te zajedno \u010dine spomen-kompleks.<\/p>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/spoemn-300x230.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/ciro.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/kucamulalica-300x225.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/arhiv-300x149.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/sokolski.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
Dru\u0161tvo \u201cSveti \u0110or\u0111e\u201d njeguje tradicionalne narodne sportske discipline, a djeluje i Sekcija za atletsku gimnastiku i Klub za bodi-bilding.<\/p>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/biblioteka-300x156.png\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/kino-300x199.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Muzej-300x200.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/markos-300x156.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/am-kutak.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\nVjerski objekti u Doboju<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/cr-petra-i-pavla-300x190.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/cr-presvete-Bogorodice-300x187.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/dzamija-Selimija-300x201.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Dzamija-trnjanak-225x300.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Katolicka-cr.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Sinagoga.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/manastir-MAtrone-300x178.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Samostan-300x225.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Adventisticka-cr-240x300.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nDOBOJSKA TVR\u0110AVA<\/h1>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20130618012341im_\/http:\/\/www.dobojturizam.com\/images\/tvrdjava_01.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
U 13. vijeku mijenja se lokacija centra, geostrate\u0161kog te\u017ei\u0161ta ovog dijela doline Bosne, pa sa brijega iznad u\u0161\u0107a Usore prelazi u dolinu na isturenu stenu od masiva Krnjina, novu lokaciju ba\u0161 naspram u\u0161\u0107a Spre\u010de.
\u201c\u2026 in Uxora suptus castrum Doboy\u2026 \u2013 U Usori pod tvr\u0111avom Doboj\u201d, 16.juna 1415. godine logoruju vojske ma\u0111arske, tih dana u ratnom pohodu kroz<\/p>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20130618012341im_\/http:\/\/www.dobojturizam.com\/images\/tvrdjava_02.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
Da je gradnja dobojske tvr\u0111ave kamenih zidina po\u010dela u XIII vijeku dokazuju brojna arheolo\u0161ka istra\u017eivanja, nalazi nakita sa groblja na Usori i keramike iz dna <\/p>\n\n\n\nIZLETI\u0160TA<\/h1>\n\n\n\n
![\"goransko](\"https:\/\/posjetidoboj.ba\/wp-content\/uploads\/photo-gallery\/goransko_5.jpg?bwg=1567687738\")
<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\nPrirodne znamenitosti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\nREKREATIVNI SADR\u017dAJ<\/h1>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
CILJEVI I DJELATNOST KLUBA SU:
\u2022 ostvarivanje programa razvoja paraglajdinga na podru\u010dju op\u0161tine Doboj
\u2022 organizovanje obuka, kurseva i predavanja u vezi paraglajdinga te rad na pove\u0107anju broja \u010dlanova Kluba
\u2022 organizovanje javnih paraglajding manifestacija i takmi\u010denja i u\u010destvovanje na istim u zemlji i inostranstvu
\u2022 organizovanje i aktivno u\u010destvovanje u akcijama za\u0161tite \u017eivotne i prirodne sredine
\u2022 ure\u0111enje i osposobljavanje mjesta za polijetanje paraglajderom na podru\u010dju op\u0161tine Doboj
\u2022 pru\u017eanje usluga u avanturisti\u010dkom turizmu
\u2022 organizovanje izleta za \u010dlanove, boravak u prirodi i posjeta prirodnim znamenitostima (atraktivnim planinskim poleti\u0161tima)
\u2022 istra\u017eivanje i sakupljanje informacija o prirodi op\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
\u010clanovi Kluba \u010desto idu na letenje na poznata paraglajding poleti\u0161ta u okru\u017eenju tako da su letjeli skoro na svim terenima u BiH i okolnim zemljama.
Klub pored obuke novih \u010dlanova nudi i mogu\u0107nost letenja tandem paraglajderom (dvosjedom) tako da je taj jedinstveni osje\u0107aj slobodnog letenja dostupan i onima koji ne znaju ni\u0161ta o paraglajdingu, a \u017eele da lete!<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Planinarsko \u2013 ekolo\u0161ko dru\u0161tvo \u201ePreslica\u201c Doboj osnovano je 14.02.2009. godine, te je registrovano u Planinarskom savezu Republike Srpske. Do sada ima oko 60 \u010dlanova.<\/p>\n\n\n\n
\u2022 ostvarivanje programa razvoja planinarstva na podru\u010dju op\u0161tine Doboj
\u2022 dru\u0161tveno aktiviranje i edukovanje djece, omladine i odraslih za usvajanje znanja o kretanju i boravku u prirodi
\u2022 organizovanje kurseva, predavanja, te razvijanje specijalisti\u010dkih aktivnosti planinarstva, kao \u0161to su alpinizam, gorska slu\u017eba spa\u0161avanja, speleologija, vodi\u010dka slu\u017eba, planinarsko skijanje, biciklizam, orijentacija u prirodi itd.
\u2022 organizovanje planinarskih akcija i stru\u010dno pomaganje u njihovom radu
\u2022 u\u010destvovanje u organizaciji ure\u0111enja i obilje\u017eavanja staza, puteva, zna\u010dajnih planinskih vrhova i drugih planinskih ekskluziviteta
\u2022 podizanje ekolo\u0161ke svijesti gra\u0111ana organizovanjem raznih vidova aktivnosti koje se ti\u010du ure\u0111enja i o\u010duvanja okoline
\u2022 organizovanje izleta za \u010dlanove, boravaka u prirodi i posjeta prirodnim znamenitostima (rijeke, pe\u0107ine, vodopadi i dr.)
\u2022 usvajanje planinarske etike kod \u010dlanova, te njeno preno\u0161enje na druge gra\u0111ane
\u2022 organizovanje dru\u0161tvenih igara i zabave za \u010dlanove i simpatizere dru\u0161tva
\u2022 istra\u017eivanje i sakupljanje informacija o prirodi op\u0161tine
\u010clanovi planinarsko \u2013 ekolo\u0161kog dru\u0161tva \u201ePreslica\u201c Doboj, su do sada u\u010destvovali na nekoliko planinarskih akcija u Republici Srpskoj i Srbiji. Neke od njih su: \u201ePozdrav prolje\u0107u \u2013 Kozara 2009\u201c, \u201eFru\u0161kogorski planinarski maraton 2009\u201c, Splet planinara \u201eManja\u010da 2009\u201c. Na ovim putovanjima, planinari su promovisali na\u0161 grad kao i turisti\u010dke potencijale na\u0161eg kraja.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n<\/a>
<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n<\/a>